Udruga Osmijeh › dokumenti › europska_socijalna_povelja

Europska socijalna povelja

usvojena u Torinu, 18. listopada 1961.; stupila na snagu 26. veljače 1965.; izmijenjena 3. svibnja 1996. godine
(Serija europskih međunarodnih ugovora br. 35; br. 163)

* Europska socijalna povelja u prijevodu V. Puljiza objavljena je u knjizi Izbor međunarodnih ugovora Vijeća Europe, ur. K. Sajko, Zagreb, RiFF, 2001. Ovdje je objavljujemo s dopuštenjem prevoditelja i bez jezičnog usklađivanja s prijevodima dokumenata koji su pripremljeni u projektu "Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole".

Preambula

Vlade potpisnice, članice Vijeća Europe,

· smatrajući da je cilj Vijeća Europe ostvarenje većeg jedinstva između njegovih članica radi čuvanja i promicanja ideala i načela koji su njihova zajednička baština te pospješivanja njihova gospodarskog i socijalnog napretka, osobito održanjem i daljnjim razvitkom ljudskih prava i temeljnih sloboda;

· smatrajući da su se Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potpisanom u Rimu 4. studenoga 1950., države članice Vijeća Europe suglasile svojem stanovništvu osigurati građanska i politička prava i slobode navedene u tim dokumentima;

· smatrajući da su se Europskom socijalnom poveljom, otvorenom za potpisivanje u Torinu 18. listopada 1991., kao i njenim protokolima, države članice Vijeća Europe suglasile svojem stanovništvu osigurati socijalna prava navedena u tim dokumentima s ciljem poboljšanja njegova životnog standarda i promicanja njegove dobrobiti;

· podsjećajući da je Konferencija ministara o ljudskim pravima, održana u Rimu 5. studenoga 1990., s jedne strane istaknula nužnost očuvanja nedjeljivosti ljudskih prava, građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih, i da je, s druge strane, dala nov poticaj Europskoj socijalnoj povelji;

· odlučne, kao što je zaključeno na Konferenciji ministara u Torinu 21. i 22. studenoga 1991., osuvremeniti i prilagoditi materijalni sadržaj Povelje, vodeći posebno računa o temeljnim društvenim promjenama koje su se desile nakon njezina usvajanja;

· uviđajući prednosti unošenja u izmijenjenu Povelju, predviđenu da postupno zamijeni Europsku socijalnu povelju, prava zajamčenih Poveljom i dopunjenih izmjenama, prava zajamčenih Dodatnim protokolom iz 1988. te dodavanjem novih prava,
sporazumjele su se o sljedećem:

DIO I.

Stranke kao cilj politike koju će, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, slijediti svim primjerenim sredstvima prihvaćaju ostvarenje uvjeta u kojima će se osigurati učinkovito ostvarivanje sljedećih prava i načela:

1. Svatko treba imati mogućnost zarađivati za svoj život slobodno izabranim radom.
2. Svi zaposlenici imaju pravo na pravične radne uvjete.
3. Svi zaposlenici imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
4. Svi zaposlenici imaju pravo na pravičnu plaću koja će njima, kao i njihovim obiteljima, osigurati dostojan životni standard.
5. Svi zaposlenici i poslodavci, radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih interesa, imaju pravo slobodno se udružiti u nacionalne ili međunarodne organizacije.
6. Svi zaposlenici i poslodavci imaju pravo na kolektivno pregovaranje.
7. Djeca i mladež imaju pravo na posebnu zaštitu od fizičkih i moralnih opasnosti kojima su izloženi.
8. Zaposlenice u slučaju majčinstva imaju pravo na posebnu zaštitu.
9. Svatko ima pravo koristiti odgovarajuće pogodnosti profesionalnog usmjeravanja kako bi mu se pomoglo izabrati zanimanje koje odgovara njegovim osobnim sposobnostima i interesima.
10. Svatko ima pravo koristiti odgovarajuće pogodnosti profesionalne izobrazbe.
11. Svatko ima pravo koristiti sve mjere koje mu omogućavaju ostvarivanje najboljeg dostupnog zdravstvenog standarda.
12. Svi zaposlenici i od njih uzdržavane osobe imaju pravo na socijalnu sigurnost.
13. Svatko bez dovoljno sredstava za život ima pravo na socijalnu i medicinsku pomoć.
14. Svatko ima pravo koristiti se uslugama socijalnih službi.
15. Svaka hendikepirana osoba ima pravo na autonomiju, socijalnu integraciju i sudjelovanje u životu zajednice.
16. Obitelj, kao osnovna jedinica društva, radi osiguranja svog punog razvoja, ima pravo na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu.
17. Djeca i mladež imaju pravo na odgovarajuću socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu.
18. Državljani svake stranke imaju pravo obavljati plaćenu djelatnost na teritoriju svake druge stranke pod jednakim uvjetima kao i njeni državljani, osim u slučajevima ograničenja uvjetovanih ozbiljnim razlozima gospodarskog i socijalnog karaktera.
19. Radnici migranti, državljani jedne od država stranaka, kao i njihove obitelji, imaju pravo na zaštitu i pomoć na teritoriju svake druge stranke.
20. Svi zaposlenici imaju pravo na jednake mogućnosti i uvjete u pogledu zaposlenja i profesije, bez diskriminacije prema spolu.
21. Zaposlenici imaju pravo na informiranje i savjetovanje u poduzeću.
22. Zaposlenici imaju pravo sudjelovati u određivanju i poboljšanju radnih uvjeta i radne sredine u poduzeću.
23. Svaka starija osoba ima pravo na socijalnu zaštitu.
24. Svi zaposlenici imaju pravo na zaštitu u slučaju otpuštanja s posla.
25. Svi zaposlenici imaju pravo na zaštitu svojih potraživanja u slučaju insolventnosti njihova poslodavca.
26. Svi zaposlenici imaju pravo na dostojanstvo u radu.
27. Svatko tko ima obiteljske odgovornosti i tko je zaposlen ili se želi zaposliti ima pravo to činiti bez diskriminacije i na način da to, koliko je moguće, ne izaziva sukob između njegove zaposlenosti i obiteljskih odgovornosti.
28. Predstavnici zaposlenika u poduzeću imaju pravo na zaštitu od radnji koje im mogu štetiti i trebaju uživati pogodnosti koje su primjerene za obavljanje njihovih dužnosti.
29. Svi zaposlenici imaju pravo na informiranje i savjetovanje u postupku kolektivnog otpuštanja.
30. Svatko ima pravo na zaštitu od siromaštva i socijalnog isključenja.
31. Svatko ima pravo na stan.
DIO II.
Stranke prihvaćaju da će poštivati, kao što je to predviđeno u dijelu III., obveze koje proizlaze iz članaka i stavaka koji slijede.


Članak 1.

Pravo na rad

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na rad, stranke se obvezuju:
1. priznati jednim od svojih glavnih ciljeva i odgovornosti postizanje i održavanje što je moguće više i stabilnije razine zaposlenosti, pri tome nastojeći ostvariti punu zaposlenost;
2. učinkovito štititi pravo zaposlenika da zarađuju za svoj život slobodno izabranim radom;
3. uspostaviti ili održavati besplatne službe zapošljavanja za sve zaposlenike;
4. osigurati ili promicati odgovarajuće profesionalno usmjeravanje, izobrazbu i rehabilitaciju.


Članak 2.

Pravo na pravične radne uvjete

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na pravične radne uvjete, stranke se obvezuju:
1. utvrditi razumno trajanje dnevnog i tjednog rada, postupno smanjujući radni tjedan koliko to dopušta povećanje produktivnosti i ostali mjerodavni čimbenici;
2. osigurati plaćene državne blagdane;
3. osigurati plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna;
4. otkloniti rizike svojstvene opasnim i nezdravim poslovima i, kada ti rizici nisu još uklonjeni ili dovoljno smanjeni, zaposlenicima koji rade na takvim poslovima osigurati ili skraćeni rad ili dodatni plaćeni odmor;
5. osigurati tjedni odmor koji se, koliko je to moguće, podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora priznat prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije.
6. brinuti se da zaposlenici što je brže moguće, a u svakom slučaju najkasnije dva mjeseca nakon zapošljavanja, budu pismeno obaviješteni o bitnim aspektima radnog ugovora i radnog odnosa.
7. osigurati da zaposlenici koji obavljaju noćni rad koriste pogodnosti koje odgovaraju specifičnoj prirodi tog rada.

Članak 3.

Pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, stranke se obvezuju:
1. utvrditi, primijeniti i periodično preispitati cjelokupnu nacionalnu politiku u području sigurnosti, zdravlja zaposlenika i radne sredine. Ta će politika kao prvenstveni cilj imati poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu, sprječavanje nesreća i ugrožavanja zdravlja koji proizlaze iz rada, vezani su uz rad ili se pojavljuju tijekom rada, posebno do minimuma smanjujući uzroke rizika svojstvenih radnoj sredini;
2. donijeti propise o sigurnosti i zdravstvenim uvjetima rada;
3. odrediti mjere nadzora primjene tih propisa;
4. promicati postupni razvitak zdravstvenih usluga na radu za sve zaposlenike, čija je bitna uloga preventivna i savjetodavna.


Članak 4.

Pravo na pravičnu plaću

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na pravičnu plaću, stranke se obvezuju:
1. priznati zaposlenicima pravo na plaću koja će njima i njihovim obiteljima osigurati dostojan životni standard;
2. priznati zaposlenicima pravo na uvećan iznos plaće za prekovremeni rad, osim u nekim iznimnim slučajevima;
3. priznati zaposlenicima, muškarcima i ženama, pravo na jednaku plaću za jednako vrijedan rad;
4. priznati svim zaposlenicima pravo na primjeren otkazni rok u slučaju prestanka radnog odnosa;
5. dopustiti odbitke od plaće samo pod uvjetima i u opsegu propisanim nacionalnim zakonima ili drugim propisima, ili utvrđenim kolektivnim ugovorima ili arbitražnim odlukama.
Ostvarivanje tih prava treba osigurati ili slobodno sklopljenim kolektivnim ugovorima, ili zakonskim postupkom utvrđivanja plaća, ili na koji drugi način primjeren nacionalnim uvjetima.


Članak 5.

Pravo organiziranja

Radi jamčenja i promicanja slobode zaposlenika i poslodavaca da osnivaju lokalne, nacionalne ili međunarodne organizacije za zaštitu svojih ekonomskih i socijalnih interesa i radi udruživanja u te organizacije, stranke se obvezuju da nacionalno zakonodavstvo neće ugrožavati tu slobodu niti će biti primijenjeno tako da je ugrožava. U kojoj će se mjeri jamstva predviđena ovim člankom primjenjivati na policiju, utvrdit će se nacionalnim zakonima ili drugim propisima. Načelo i opseg primjene tih jamstava na pripadnike vojnih snaga također se utvrđuju nacionalnim zakonima ili drugim propisima.


Članak 6.

Pravo na kolektivno pregovaranje

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na kolektivno pregovaranje, stranke se obvezuju:
1. promicati paritetna savjetovanja između zaposlenika i poslodavaca;
2. promicati, kada je to potrebno i prikladno, uspostavu mehanizama dobrovoljnog pregovaranja između poslodavaca ili organizacija poslodavaca, s jedne strane, i organizacija zaposlenika, s druge strane, radi uređenja uvjeta zaposlenja kolektivnim ugovorima;
3. promicati uspostavu i korištenje odgovarajućih mehanizama mirenja i dobrovoljne arbitraže radi rješavanja radnih sporova;
i priznaju:
4. pravo zaposlenika i poslodavaca na kolektivnu akciju u slučaju interesnih sukoba, uključujući i pravo na štrajk, ograničeno obvezama koje mogu proizići iz prethodno prihvaćenih kolektivnih ugovora.


Članak 7.

Pravo djece i mladeži na zaštitu

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava djece i mladeži na zaštitu, stranke se obvezuju:
1. propisati da je 15 godina najniža životna dob za zapošljavanje, s tim da se i mlađa djeca iznimno mogu zaposliti na propisanim lakšim poslovima koji nisu štetni za njihovo zdravlje, moral ili obrazovanje;
2. utvrditi 18 godina kao najnižu dob zapošljavanja na određenim poslovima koji se smatraju opasnim ili štetnim za zdravlje;
3. zabraniti da se djeca koja su na obveznom školovanju zapošljavaju na poslovima koji će ih onemogućiti u stjecanju svih koristi od tog školovanja;
4. ograničiti radno vrijeme zaposlenika mlađih od 18 godina kako bi ono bilo usklađeno sa zahtjevima njihova razvoja, a posebice s potrebama njihove profesionalne izobrazbe;
5. priznati mladim zaposlenicima i naučnicima pravo na pravičnu plaću ili drugu odgovarajuću naknadu;
6. osigurati da se vrijeme koje mladi, uz pristanak poslodavca, provedu u profesionalnoj izobrazbi tijekom redovitog radnog vremena smatra dijelom radnog dana;
7. osigurati zaposlenicima mlađim od 18 godina najmanje četiri tjedna godišnjeg plaćenog odmora;
8. zabraniti osobama mlađim od 18 godina noćni rad, osim kada se radi o poslovima koji su predviđeni nacionalnim zakonima ili drugim propisima;
9. predvidjeti da se zaposlenici mlađi od 18 godina zaposleni na poslovima utvrđenim nacionalnim zakonima ili drugim propisima moraju podvrgnuti redovitoj medicinskoj kontroli;
10. osigurati posebnu zaštitu od fizičkih i moralnih opasnosti kojima su djeca i mladež izloženi, a posebno od onih koje izravno ili neizravno proizlaze iz njihova rada.


Članak 8.

Pravo zaposlenica na zaštitu majčinstva

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava zaposlenica na zaštitu majčinstva, stranke se obvezuju:
1. osigurati ženama odsustvo s rada prije i poslije poroda u trajanju od najmanje 14 tjedana i to kao plaćeni dopust, ili odgovarajućim naknadama na temelju socijalnog osiguranja ili naknadama iz javnih fondova;
2. smatrati nezakonitim otkaz koji bi poslodavac dao ženi u razdoblju između trenutka kada ga je obavijestila o svojoj trudnoći i isteka njena porodnog dopusta ili nekog drugog datuma tako da bi otkazni rok istekao tijekom tog razdoblja;
3. osigurati majkama koje doje djecu za tu namjenu primjerene stanke;
4. propisati noćni rad trudnica, žena koje su nedavno rodile ili koje doje svoju djecu;
5. zabraniti svaki rad trudnica, žena koje su nedavno rodile ili koje doje svoju djecu na radnim mjestima u podzemnim rudnicima i na svim drugim poslovima koji su po prirodi opasni, teški ili za zdravlje štetni, te poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite prava tih žena u području zaposlenosti.


Članak 9.

Pravo na profesionalno usmjeravanje

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na profesionalno usmjeravanje, stranke se obvezuju da će, prema potrebi, osigurati ili promicati službu koja će pomagati svim osobama, uključujući i hendikepirane, u rješavanju problema izbora zanimanja ili napredovanja u zanimanju, vodeći računa o njihovim osobnim sposobnostima i mogućnostima zapošljavanja; ta pomoć mora biti besplatna, kako za mladež, uključujući djecu školske dobi, tako i za odrasle.


Članak 10.

Pravo na profesionalnu izobrazbu

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na profesionalnu izobrazbu, stranke se obvezuju:
1. osigurati ili promicati, kada je to potrebno, stručnu i profesionalnu izobrazbu svih osoba, uključujući i hendikepirane, uz savjetovanje s organizacijama poslodavaca i zaposlenika, te omogućiti pogodnosti za pristup višem stručnom i sveučilišnom obrazovanju, poštujući kao jedini kriterij individualne sposobnosti;
2. osigurati ili promicati sustav naukovanja i druge sustave izobrazbe dječaka i djevojčica za razna zanimanja;
3. prema potrebi osigurati i promicati:
a. odgovarajuće i lako dostupne pogodnosti izobrazbe odraslih zaposlenika;
b. posebne mjere radi dodatne profesionalne izobrazbe odraslih zaposlenika, koje iziskuje tehnički napredak ili novi trendovi u zapošljavanju;
4. osigurati ili promicati, prema potrebi, posebne mjere doškolavanja i reintegracije duže vrijeme nezaposlenih;
5. ohrabrivati puno korištenje predviđenih pogodnosti pomoću odgovarajućih mjera, kao što su:
a. smanjenje ili ukidanje svih pristojbi ili troškova;
b. dodjela financijske pomoći u odgovarajućim slučajevima;
c. uključivanje u redovite radne sate vremena što ga zaposlenik, na zahtjev poslodavca, provede na tečajevima dodatne izobrazbe;
d. jamstvo, putem odgovarajućeg nadzora i uz savjetovanje s organizacijama poslodavaca i zaposlenika, učinkovitog sustava naukovanja i svakog drugog sustava izobrazbe mladih zaposlenika i, općenito, odgovarajuće zaštite mladih zaposlenika.


Članak 11.

Pravo na zdravstvenu zaštitu

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, stranke se obvezuju poduzeti, bilo izravno bilo u suradnji s javnim ili privatnim organizacijama, odgovarajuće mjere posebno usmjerene na to da:
1. uklone, koliko je to moguće, uzroke slabog zdravlja;
2. osiguraju službe savjetovanja i obrazovanja radi poboljšanja zdravlja i razvoja osobne odgovornosti za zdravlje;
3. spriječe, koliko je to moguće, epidemijske, endemijske i druge bolesti, kao i nesreće.


Članak 12.

Pravo na socijalnu sigurnost

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na socijalnu sigurnost, stranke se obvezuju:
1. uspostaviti ili održavati sustav socijalne sigurnosti;
2. održavati sustav socijalne sigurnosti na zadovoljavajućoj razini, barem onakvoj kakva je potrebna za ratifikaciju Europskog zakonika socijalne sigurnosti;
3. nastojati sustav socijalne sigurnosti postupno podići na višu razinu;
4. poduzeti mjere, sklapanjem odgovarajućih dvostranih ili mnogostranih ugovora ili drugim sredstvima, i u skladu s uvjetima utvrđenim u tim ugovorima, kako bi osigurale:
a. jednakost svojih državljana i državljana drugih stranaka u pogledu prava na socijalnu sigurnost, uključujući i očuvanje prava proizašlih iz zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti, bez obzira na preseljavanja osiguranih osoba na teritorijima stranaka;
b. priznavanje, održavanje i uspostavljanje prava na socijalnu sigurnost sredstvima kao što su zbrajanje razdoblja osiguranja ili zaposlenja ostvarenih sukladno zakonodavstvu svake od stranaka.


Članak 13.

Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na socijalnu i medicinsku pomoć stranke se obvezuju:
1. osigurati da svatko tko nema dovoljno prihoda i tko ih nije u mogućnosti ostvariti vlastitim naporima ili ih dobiti iz nekog drugog izvora, posebice u obliku davanja temeljem sustava socijalne sigurnosti, može dobiti odgovarajuću pomoć i, u slučaju bolesti, njegu koju iziskuje njegovo stanje;
2. jamčiti da osobama koje se koriste takvom pomoći zbog toga neće biti smanjena politička ili socijalna prava;
3. osigurati da svatko može od nadležnih javnih ili privatnih službi dobiti svaki savjet i svaku osobnu pomoć potrebnu da bi se spriječila, uklonila ili olakšala osobna ili obiteljska ugroženost;
4. primjenjivati odredbe predviđene stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka kako na svoje državljane tako i na državljane drugih stranaka koji zakonito borave na njihovom teritoriju, sukladno obvezama koje imaju temeljem Europske konvencije o socijalnoj i medicinskoj pomoći, potpisane u Parizu 11. prosinca 1953.


Članak 14.

Pravo korištenja usluga socijalnih službi

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava korištenja usluga socijalnih službi, stranke se obvezuju:
1. promicati ili organizirati službe koje će primjenom metoda socijalnog rada pridonijeti dobrobiti i razvoju pojedinaca i skupina u zajednici, kao i njihovoj prilagodbi socijalnoj sredini;
2. ohrabrivati sudjelovanje pojedinaca te dobrovoljnih ili drugih organizacija u stvaranju i održavanju takvih službi.


Članak 15.

Pravo hendikepiranih osoba na autonomiju, socijalnu integraciju i sudjelovanje u životu zajednice

Radi jamčenja hendikepiranim osobama, bez obzira na dob, prirodu i podrijetlo njihova hendikepa, učinkovitog ostvarivanja prava na autonomiju, socijalnu integraciju i sudjelovanje u životu zajednice, stranke se osobito obvezuju:
1. poduzeti nužne mjere da se hendikepiranim osobama omogući profesionalno usmjeravanje, obrazovanje i obučavanje u okviru općih prava svaki put kada je to moguće, ili, ako to nije moguće, u specijaliziranim javnim ili privatnim ustanovama;
2. promicati zapošljavanje hendikepiranih osoba svim mjerama koje će ohrabriti poslodavce da zaposle i održe zaposlenost hendikepiranih osoba u uobičajenoj radnoj sredini te da prilagode uvjete rada potrebama tih osoba ili da, u slučaju nemogućnosti zbog hendikepa, prilagode postojeća ili stvore zaštićena radna mjesta prilagođena stupnju sposobnosti hendikepiranih. U nekim slučajevima te mjere podrazumijevaju korištenje specijaliziranih službi zapošljavanja i potpore;
3. promicati njihovu punu integraciju i sudjelovanje u društvenom životu, posebno mjerama, uključujući i tehničku pomoć, kojima je cilj svladavanje barijera u komunikaciji i kretanju i omogućavanje pristupa hendikepiranih prijevoznim sredstvima, stanovima, kulturnim aktivnostima i rekreaciji.


Članak 16.

Pravo obitelji na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu

Radi osiguranja uvjeta potrebnih za puni razvoj obitelji kao osnovne jedinice društva, stranke se obvezuju promicati ekonomsku, pravnu i socijalnu zaštitu obiteljskog života, posebice pomoću socijalnih i obiteljskih potpora, fiskalnih olakšica, poticanja gradnje stanova prilagođenih potrebama obitelji, pomoći mladim obiteljima i drugim odgovarajućim mjerama.


Članak 17.

Pravo djece i mladeži na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava djece i mladeži na odrastanje u sredini povoljnoj za puni razvoj njihove ličnosti kao i razvoj njihovih fizičkih i umnih sposobnosti, stranke se obvezuju poduzeti, bilo neposredno bilo u suradnji s javnim ili privatnim organizacijama, sve potrebne i odgovarajuće mjere usmjerene na to da:
1. a. osiguraju djeci i mladeži, vodeći računa o pravima i obvezama roditelja, skrb, pomoć, obrazovanje i osposobljavanje koje im je potrebno, posebno uspostavljanjem ili održavanjem ustanova ili službi prikladnih i dostatnih za ostvarivanje toga cilja;
b. zaštite djecu i mladež od zanemarivanja, nasilja ili iskorištavanja;
c. osiguraju zaštitu i posebnu pomoć države djetetu ili mladoj osobi privremeno ili definitivno lišenoj obiteljske podrške;
2. osiguraju djeci i mladeži besplatno osnovno i srednje obrazovanje, te potiču njihovo redovito pohađanje škole.


Članak 18.

Pravo obavljanja plaćene djelatnosti na teritoriju drugih stranaka

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava obavljanja plaćene djelatnosti na teritoriju svake druge stranke, stranke se obvezuju:
1. primjenjivati postojeće propise u liberalnom duhu;
2. pojednostavniti postojeće formalnosti te smanjiti ili ukinuti sudske takse i druge pristojbe koje plaćaju strani radnici ili njihovi poslodavci;
3. liberalizirati propise koji, individualno ili kolektivno, uređuju zapošljavanje stranih radnika;
i priznati:
4. svojim državljanima pravo odlaska iz zemlje radi obavljanja plaćene djelatnosti na teritoriju drugih stranaka.


Članak 19.

Pravo radnika migranata i njihovih obitelji na zaštitu i pomoć

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava radnika migranata i njihovih obitelji na zaštitu i pomoć na teritoriju drugih stranaka, stranke se obvezuju:
1. održavati ili osigurati djelovanje odgovarajućih besplatnih službi zaduženih za pomoć tim radnicima i, posebice, službi za davanje točnih informacija te poduzimati sve potrebne mjere, u okviru nacionalnih zakona ili drugih propisa, protiv svake obmanjujuće propagande koja se odnosi na iseljavanje i useljavanje;
2. poduzeti, u granicama svoje nadležnosti, odgovarajuće mjere koje će olakšati odlazak, putovanje i prihvaćanje tih radnika i njihovih obitelji, te im, u granicama svojih nadležnosti, za vrijeme putovanja osigurati potrebne sanitarne i medicinske usluge, kao i dobre higijenske uvjete;
3. promicati, prema potrebi, suradnju između socijalnih, javnih ili privatnih službi zemalja iseljenja i useljenja;
4. jamčiti radnicima koji zakonito borave na njihovu teritoriju, u mjeri u kojoj je to uređeno zakonima ili drugim propisima ili je u nadležnosti upravnih organa, jednake životne i radne uvjete kao i svojim državljanima, u pogledu:
a. primanja te drugih uvjeta zaposlenja i rada;
b. članstva u sindikalnim organizacijama i korištenja prava iz kolektivnih ugovora;
c. stanovanja;
5. osigurati radnicima koji zakonito borave na njihovu teritoriju jednakost sa svojim građanima u pogledu poreza, pristojbi i doprinosa koje plaćaju kao zaposlenici;
6. olakšati, koliko je to moguće, spajanje obitelji radnika migranta kojemu je odobreno da se nastani na njihovu teritoriju;
7. osigurati radnicima koji zakonito borave na njihovu teritoriju jednakost sa svojim državljanima u pitanjima spomenutim u ovom članku;
8. jamčiti radnicima koji zakonito borave na njihovu teritoriju da neće biti protjerani osim ako ugrožavaju sigurnost države ili ako krše javni red ili moralne norme;
9. dopustiti, u zakonom predviđenim granicama, prijenos onog dijela zarada i ušteđevina radnika migranata koji oni žele;
10. proširiti zaštitu i pomoć predviđenu ovim člankom i na radnike migrante koji obavljaju samostalnu djelatnost, ako se te mjere na njih mogu primijeniti;
11. promicati i olakšati radnicima migrantima i članovima njihovih obitelji učenje jezika države useljenja ili, ako ih je više, jednog od njenih jezika;
12. promicati i olakšati, koliko je to moguće, učenje materinjeg jezika radnicima migrantima i njihovoj djeci.


Članak 20.

Pravo na jednake mogućnosti i uvjete u pogledu zaposlenja i profesije, bez diskriminacije prema spolu

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na jednake mogućnosti i uvjete u pogledu zaposlenja i profesije bez diskriminacije prema spolu, stranke se obvezuju priznati to pravo te poduzeti prikladne mjere da se ono osigura ili promiče u sljedećim područjima:
a) pristupa zaposlenju, zaštiti od otkaza i profesionalnoj reintegraciji;
b) profesionalnom usmjeravanju, izobrazbi, prekvalifikaciji i rehabilitaciji;
c) uvjetima zaposlenja i rada, uključujući i plaće za rad;
d) profesionalnom razvoju, uključujući i unapređenja.


Članak 21.

Pravo na informiranje i savjetovanje

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava zaposlenika na informiranje i savjetovanje u poduzeću, stranke se obvezuju poduzimati ili promicati mjere koje će zaposlenicima i predstavnicima zaposlenika, sukladno nacionalnom zakonodavstvu i praksi, omogućiti:
a) da se redovito ili u prikladno vrijeme i na razumljiv način obavještavaju o ekonomskoj i financijskoj okolnosti ustanove u kojoj rade, s time da se može zabraniti širenje nekih informacija koje bi mogle štetiti poduzeću ili se može zahtijevati da te informacije ostanu povjerljive; i
b) da se pravodobno savjetuju o predloženim odlukama koje bi mogle bitno utjecati na interese zaposlenika te posebice o onima koje bi mogle imati značajne posljedice na stanje zaposlenosti u poduzeću.


Članak 22.

Pravo sudjelovanja u određivanju i poboljšanju radnih uvjeta i radne sredine

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava zaposlenika da sudjeluju u određivanju i poboljšanju radnih uvjeta i radne sredine u poduzeću, stranke se obvezuju usvojiti ili promicati mjere koje će zaposlenicima ili njihovim predstavnicima, sukladno nacionalnom zakonodavstvu i praksi, omogućiti da pridonesu:
a) utvrđivanju i poboljšanju radnih uvjeta, organizacije rada i radne sredine;
b) zaštiti zdravlja i sigurnosti u poduzeću;
c) organizaciji socijalnih i socijalno-kulturnih službi i pogodnosti u poduzeću;
d) nadzoru nad poštovanjem propisa u tim područjima.


Članak 23.

Pravo starijih osoba na socijalnu zaštitu

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava starijih osoba na socijalnu zaštitu, stranke se obvezuju usvojiti i promicati, bilo izravno bilo u suradnji s javnim ili privatnim organizacijama, odgovarajuće mjere kojima je osobito svrha:
- omogućiti starijim osobama da što je moguće duže ostanu punopravni članovi društva, tako da im se osigura:
a) dovoljno sredstava koja će im omogućiti dostojan život i aktivno sudjelovanje u javnom, društvenom i kulturnom životu;
b) informacije o postojećim uslugama i pogodnostima za starije osobe i o mogućnostima da se njima koriste;
- omogućiti starijim osobama da slobodno izaberu svoj način života i da vode neovisan život u svojoj uobičajenoj sredini toliko dugo koliko to žele i koliko je to moguće, tako da im se osiguraju:
a) stanovi prilagođeni njihovim potrebama i njihovom zdravstvenom stanju ili odgovarajuća pomoć za uređenje stana;
b) zdravstvena njega i usluge koje iziskuje njihovo zdravstveno stanje;
- jamčiti starijim osobama koje žive u ustanovama odgovarajuću pomoć, poštujući pritom njihov privatni život, i sudjelovanje u odlučivanju o uvjetima života u tim ustanovama.


Članak 24.

Pravo na zaštitu u slučaju otkaza

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na zaštitu u slučaju otkaza, stranke se obvezuju priznati:
a) pravo zaposlenika da ne budu otpušteni bez valjanog razloga vezanog uz njihove sposobnosti ili ponašanje, ili temeljenog na potrebama funkcioniranja poduzeća, ustanove ili službe;
b) pravo zaposlenika otpuštenih bez valjanog razloga na odgovarajuću odštetu ili drugu primjerenu naknadu.
S tim ciljem stranke se obvezuju osigurati da zaposlenik koji smatra da je otpušten bez valjanog razloga ostvari pravo na žalbu protiv te mjere pred nepristranim tijelom.


Članak 25.

Pravo zaposlenika na zaštitu potraživanja u slučaju insolventnosti poslodavca

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava zaposlenika na zaštitu potraživanja u slučaju insolventnosti poslodavca, stranke se obvezuju odrediti da potraživanja zaposlenika koja proizlaze iz ugovora o radu ili odnosa zaposlenosti budu osigurana institucijom jamstva ili nekim drugim oblikom učinkovite zaštite.


Članak 26.

Pravo na dostojanstvo u radu

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava svih zaposlenika na zaštitu njihova dostojanstva u radu, stranke se obvezuju da će savjetujući se s organizacijama poslodavaca i zaposlenika:
1) promicati senzibilitet, informiranje i prevenciju u pogledu spolnog zlostavljanja na radnom mjestu ili u svezi s radom te poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite zaposlenika protiv takvog ponašanja;
2) promicati senzibilitet, informiranje i prevenciju u pogledu nedopuštenih ili izrazito neprijateljskih i agresivnih radnji višekratno usmjerenih protiv zaposlenika na radnom mjestu ili u svezi s radom, te poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite zaposlenika protiv takvih ponašanja.


Članak 27.

Pravo na jednake mogućnosti i uvjete zaposlenika koji imaju obiteljske odgovornosti

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na jednake mogućnosti i uvjete zaposlenika oba spola koji imaju obiteljske odgovornosti te između takvih i drugih zaposlenika, stranke se obvezuju:
1. poduzeti odgovarajuće mjere kako bi:
a) omogućile zaposlenicima koji imaju obiteljske odgovornosti da se zaposle i održe kao zaposlenici, ili da se vrate na posao nakon odsutnosti uzrokovane obiteljskim odgovornostima, uključujući i mjere u području profesionalnog usmjeravanja i izobrazbe;
b) vodile računa o njihovim potrebama u pogledu uvjeta zaposlenja i socijalne sigurnosti;
c) razvile ili promicale javne ili privatne službe, posebno službe za dnevno čuvanje te druge oblike skrbi o djeci;
2. predvidjeti mogućnost da svaki roditelj, tijekom razdoblja nakon porodnog dopusta, može koristiti roditeljski dopust radi skrbi o djetetu, a čije će se trajanje i uvjeti utvrditi nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima ili praksom;
3. osigurati da obiteljske odgovornosti kao takve ne budu valjan razlog za otpuštanje s posla.


Članak 28.

Pravo predstavnika zaposlenika na zaštitu u poduzeću i na pripadajuće im pogodnosti

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava predstavnika zaposlenika u obavljanju njihove predstavničke funkcije, stranke se obvezuju osigurati da oni u poduzeću:
a) koriste učinkovitu zaštitu od radnji koje ih mogu ugroziti, uključujući otpuštanje s posla, a koje bi bile temeljene njihovim statusom ili aktivnostima u svojstvu predstavnika zaposlenika u poduzeću;
b) imaju odgovarajuće pogodnosti koje će im omogućiti brzo i učinkovitog obavljanje njihovih funkcija, vodeći računa o sustavu profesionalnih odnosa u zemlji, kao i o potrebama, opsegu i mogućnostima dotičnih poduzeća.


Članak 29.

Pravo na informiranje i savjetovanje u postupku kolektivnog otpuštanja

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava zaposlenika na informiranje i savjetovanje u slučaju kolektivnog otpuštanja, stranke se obvezuju osigurati da poslodavci pravodobno, prije kolektivnog otpuštanja, informiraju i savjetuju se s predstavnicima zaposlenika o mogućnostima da se izbjegne kolektivno otpuštanje ili ograniči broj otpuštenih i ublaže posljedice kolektivnog otpuštanja, na primjer korištenjem pratećih socijalnih mjera posebno usmjerenih na pomoć radi ponovnog zapošljavanja ili prekvalifikacije dotičnih zaposlenika.


Članak 30.

Pravo na zaštitu od siromaštva i socijalnog isključenja

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na zaštitu od siromaštva i socijalnog isključenja, stranke se obvezuju:
a) poduzeti, u okviru ukupnog i usklađenog pristupa, mjere radi promicanja dostupnosti posebice zapošljavanja, stanovanja, obučavanja, obrazovanja, kulture, socijalne i medicinske pomoći osobama i njihovim obiteljima koje se nalaze ili im prijeti opasnost da se nađu u okolnostima socijalne isključenosti ili siromaštva;
b) preispitati te mjere radi njihove eventualne prilagodbe.


Članak 31.

Pravo na stan

Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na stan, stranke se obvezuju poduzeti mjere koje će:
1. promicati dostupnost stana zadovoljavajuće kvalitete;
2. spriječiti ili smanjiti beskućništvo s ciljem njegove postupne eliminacije;
3. učiniti troškove stanovanja prihvatljivim osobama koje ne raspolažu s dovoljno sredstava.


DIO III.

Članak A

Obveze

1. Uz rezerve sadržane u odredbama narednog članka B svaka stranka se obvezuje:
a. smatrati dio I. Povelje izjavom koja određuje ciljeve čijem će ostvarivanju težiti svim prikladnim sredstvima, sukladno odredbama uvodnog stavka tog dijela Povelje;
b. smatrati se obvezanom s najmanje šest od devet sljedećih članaka iz dijela II. Povelje: članci 1., 5., 6., 7., 12., 13., 16., 19. i 20.;
c. smatrati se obvezanom dodatnim brojem članaka ili stavaka navedenih u dijelu II. Povelje, koje će ona odabrati, tako da ukupan broj naznačenih članaka i stavaka koji je obvezuju ne bude manji od šesnaest članaka ili šezdeset tri stavka.
2. Odabrane članke ili stavke, sukladno točkama b) i c) stavka 1. ovoga članka, stranke će notificirati glavnom tajniku Vijeća Europe u trenutku polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju.
3. Svaka stranka može kasnije u svako doba, notifikacijom glavnome tajniku, izjaviti da se smatra obvezanom svakim drugim naznačenim člankom ili stavkom dijela II. Povelje koji ona još nije prihvatila sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka. Te naknadne obveze smatrat će se sastavnim dijelom ratifikacije, prihvata ili odobrenja Povelje te će imati iste učinke počevši od prvog dana mjeseca koji slijedi poslije isteka razdoblja od mjesec dana nakon datuma notifikacije.
4. Svaka stranka imat će odgovarajući sustav inspekcije rada sukladno nacionalnim uvjetima.


Članak B

Veze s Europskom socijalnom poveljom i Dodatnim protokolom iz 1988.

1. Nijedna ugovorna stranka Europske socijalne povelje ili Dodatnog protokola od 5. svibnja 1988. godine ne može ratificirati, prihvatiti ili odobriti ovu Povelju, a da se ne smatra u najmanju ruku obvezanom odredbama koje odgovaraju odredbama Europske socijalne povelje i, kada je to slučaj, Dodatnog protokola, kojima je bila obvezana.
2. Prihvaćanje obveza iz svake odredbe ove Povelje imat će za posljedicu, počevši od datuma stupanja na snagu tih obveza u odnosu na dotičnu stranku, da će se odgovarajuće odredbe Europske socijalne povelje i, kada je to slučaj, njena Dodatnog protokola iz 1988. godine, prestati primjenjivati na dotičnu stranku ako je ta stranka bila obvezana prvim od dva navedena dokumenta ili s oba dokumenta.


DIO IV.

Članak C

Nadzor nad primjenom obveza sadržanih u ovoj Povelji

Primjena pravnih obveza sadržanih u ovoj Povelji bit će podvrgnuta istom nadzoru kao i primjena Europske socijalne povelje.


Članak D

Kolektivne žalbe

1) Odredbe Dodatnog protokola Europske socijalne povelje koje predviđaju sustav kolektivnih žalbi primjenjivat će se na odredbe sadržane u ovoj Povelji za države koje su ratificirale Protokol.
2) Svaka država koja nije obvezana Dodatnim protokolom Europske socijalne povelje koji predviđa sustav kolektivnih žalbi moći će, prilikom polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju ove Povelje ili u svakoj drugoj sljedećoj prigodi, notifikacijom upućenoj glavnom tajniku Vijeća Europe izjaviti da prihvaća nadzor nad ispunjavanjem obveza proizašlih iz ove Povelje prema postupku predviđenom u Protokolu.


DIO V.

Članak E

Nediskriminacija

Korištenje prava priznatih ovom Poveljom treba osigurati bez ikakve diskriminacije osobito s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost ili socijalno podrijetlo, zdravlje, pripadnost nacionalnoj manjini, rođenje ili svaki drugi status.


Članak F

Dokidanje u slučaju rata ili javne opasnosti

1. U slučaju rata ili neke druge javne opasnosti koja prijeti životu nacije, svaka stranka može poduzeti mjere radi dokidanja obveza predviđenih ovom Poveljom, u mjeri strogo određenoj potrebom okolnosti i pod uvjetom da te mjere ne proturječe drugim obvezama prema međunarodnom pravu.
2. Svaka stranka koja je primijenila ovo pravo dokidanja dužna je, u razumnom roku, u potpunosti obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe o poduzetim mjerama i o motivima koji su te mjere potaknuli. Ona će također obavijestiti glavnoga tajnika o datumu prestanka važenja tih mjera i o datumu kada će se odredbe Povelje koje je usvojila ponovno u potpunosti primjenjivati.


Članak G

Sužavanje

1. Prava i načela iznesena u dijelu I., jednom provedena u djelo, te učinkovito ostvarivanje tih prava i načela, kao što je predviđeno u dijelu II. , ne mogu biti predmetom sužavanja i ograničenja koja nisu točno navedena u dijelu I. i II., izuzimajući ona koja su propisana zakonom i koja su u demokratskom društvu nužna radi poštovanja prava i sloboda drugoga ili radi zaštite javnoga reda, nacionalne sigurnosti, javnog zdravlja ili morala zemlje.
2. Sužavanja navedena u ovoj Povelji koja se odnose na prava i obveze što ih ona priznaje mogu se primjenjivati isključivo radi postizanja cilja radi kojeg su ta sužavanja bila predviđena.


Članak H

Odnosi između Povelje i unutarnjeg prava ili međunarodnih sporazuma

Odredbe ove Povelje ne mogu se primjenjivati na uštrb domaćih pravnih odredbi ili dvostranih ili mnogostranih ugovora, konvencija ili sporazuma koji su stupili ili će stupiti na snagu i koji su povoljniji za osobe na koje se odnose.


Članak I

Primjena preuzetih obveza

1. Ne škodeći načinima primjene sadržanim u ovim člancima, obveze koje proizlaze iz članaka 1. do 31. dijela II. ove Povelje primjenjuju se:
a) zakonima ili drugim propisima;
b) ugovorima između poslodavaca ili organizacija poslodavaca i organizacija zaposlenika;
c) kombinacijom tih dvaju načina;
d) drugim prikladnim sredstvima.
2. Obveze koje proistječu iz stavaka 1., 2., 3., 4., 5. i 7. članka 2., stavaka 4., 6. i 7. članka 7., stavaka 1., 2., 3. i 5. članka 10. i članaka 21. i 22. dijela II. ove Povelje smatrat će se ispunjenima ako se te odredbe, sukladno stavku 1. ovoga članka, budu primjenjivale na veliku većinu zaposlenika kojih se tiču.


Članak J

Izmjene

1. Svaka izmjena dijelova I. i II. ove Povelje namijenjena proširenju prava zajamčenih ovom Poveljom i svaka izmjena dijelova III. do VI. koje predloži jedna stranka ili Odbor vlada, dostavlja se glavnom tajniku Vijeća Europe, a glavni tajnik prosljeđuje je strankama potpisnicama Povelje.
2. Svaku predloženu izmjenu, sukladno odredbama prethodnog stavka, razmatra Odbor vlada koji prihvaćeni tekst nakon savjetovanja Parlamentarne skupštine, dostavlja na odobrenje Odboru ministara. Nakon odobrenja Odbora ministara tekst se šalje na prihvat strankama.
3. Svaka izmjena dijelova I. i II. ove Povelje, za stranke koje su je prihvatile, stupit će na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od mjesec dana poslije datuma kada su tri stranke obavijestile glavnog tajnika da su je prihvatile.
Za svaku stranku koja će je kasnije prihvatiti izmjena će stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od mjesec dana poslije datuma kada je spomenuta stranka glavnog tajnika obavijestila o njenu prihvatu.
4. Svaka izmjena dijelova III. i IV. ove Povelje stupit će na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od mjesec dana nakon datuma kada su sve stranke informirale glavnog tajnika da su je prihvatile.


DIO VI.

Članak K

Potpisivanje, ratifikacija i stupanje na snagu

1. Ova je Povelja otvorena za potpisivanje članicama Vijeća Europe. Ona će se ratificirati, prihvatiti ili odobriti. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju bit će položene kod glavnog tajnika Vijeća Europe.
2. Ova Povelja stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od mjesec dana poslije datuma kada su tri države članice Vijeća Europe izrazile svoj pristanak da budu obvezane ovom Poveljom sukladno odredbama prethodnog stavka.
3. Za svaku državu članicu koja će naknadno izraziti svoj pristanak na obvezanost ovom Poveljom ona će stupiti na snagu prvog dana mjeseca nakon isteka razdoblja od mjesec dana nakon polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju.


Članak L

Teritorijalna primjena

1. Ova se Povelja primjenjuje na matični teritorij svake stranke. Svaka potpisnica može, pri potpisivanju ili polaganju isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe, naznačiti teritorij koji ona u tom smislu smatra matičnim.
2. Svaka potpisnica može, pri polaganju isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, ili kasnije u svako doba, notifikacijom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe izjaviti da će se Povelja, u cijelosti ili djelomično, primjenjivati na jedan ili više nematičnih teritorija koji su naznačeni u toj izjavi, a za čije međunarodne odnose ona odgovara ili preuzima odgovornost. U toj će izjavi posebno navesti članke ili stavke dijela II. Povelje koje ona prihvaća kao obvezujuće za svaki teritorij naznačen u izjavi.
3. Povelja se primjenjuje na teritorij ili na teritorije naznačene u izjavi iz prethodnoga stavka počevši od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od mjesec dana poslije datuma kada je glavni tajnik primio notifikaciju o toj izjavi.
4. Svaka stranka može kasnije u svako doba, notifikacijom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe izjaviti da prihvaća kao obvezujući svaki naznačeni članak ili stavak koji još nije prihvatila za jedan ili više teritorija na kojima se Povelja već primjenjuje u skladu sa stavkom 2 ovoga članka. Te će se naknadne obveze smatrati sastavnim dijelom izvorne izjave koja se odnosi na dotični teritorij i proizvest će isti učinak počevši od prvog dana mjeseca nakon isteka razdoblja od mjesec dana nakon datuma kada je glavni tajnik primio notifikaciju te izjave.


Članak M

Otkazivanje

1. Nijedna stranka ne može otkazati ovu Povelju prije isteka petogodišnjeg razdoblja nakon datuma kada je Povelja za nju stupila na snagu, ili prije isteka svakog narednog dvogodišnjeg razdoblja, a u svakom slučaju nakon što to najavi glavnom tajniku Vijeća Europe šest mjeseci unaprijed, s čime će on upoznati ostale stranke.
2. Svaka stranka može, sukladno odredbama prethodnog stavka, otkazati svaki članak ili stavak dijela II. Povelje koji je prihvatila, pod uvjetom da ukupan broj članaka ili stavaka koji obvezuju tu stranku nikada ne bude manji od šesnaest članaka i od šezdeset tri stavka te da taj broj članaka ili stavaka i dalje sadrži članke što ih je ta stranka izabrala između onih na koje se posebno poziva članak 20., stavak 1., točka b).
3. Svaka stranka može otkazati ovu Povelju ili svaki članak ili stavak dijela II. Povelje pod uvjetima predviđenim u stavku 1. ovoga članka, s obzirom na svaki teritorij na koji se primjenjuje Povelja u skladu s izjavom učinjenom sukladno stavku 2. članka L.


Članak N

Prilog

Prilog ovoj Povelji njen je sastavni dio.


Članak O

Notifikacije

Glavni tajnik Vijeća Europe obavijestit će države članice Vijeća Europe i glavnog ravnatelja Međunarodnog ureda rada o:
a) svakom potpisivanju;
b) polaganju svake isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju;
c) svakom stupanju na snagu ove Povelje sukladno njenom članku K;
d) svakoj izjavi vezanoj uz primjenu članaka A, stavaka 2. i 3., D, stavaka 1. i 2., F, stavka 2., i L, stavaka 1., 2., 3. i 4.;
e) svakoj izmjeni sukladno članku J;
f) svakom otkazivanju sukladno članku M;
g) svakom drugom činu notifikacije ili komunikacije koji se odnosi na ovu Povelju.
U pogledu toga su potpisnici, za to propisno ovlašteni, potpisali ovu revidiranu Povelju.
Sastavljeno u Strasbourgu 3. svibnja 1996. na francuskom i engleskom jeziku, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom jedinom primjerku koji se pohranjuje u arhiv Vijeća Europe. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerovljene prijepise svim državama članicama Vijeća Europe i glavnom tajniku Međunarodnog ureda rada.


Preveo: Vlado Puljiz




Izbor iz foto galerije
Radionica EIDHR u Zagrebu
Prof. Jordan Hanson i učitelj iz Afrike
Radionica u borbi protiv stresa
Naši partneri u Firenci