Osmijeh

Dežurni coach (životni trener)
Jadranka Lučić

Mob: 098 / 998 40 61

Molimo Vas da se za sva pitanja i probleme obratite na gore navedeni e-mail.

Što se krije iza pojma coaching

Do sada smo pod pojmom coach (trener) podrazumijevali osobu koja trenira neki sportski tim. Međutim, tim ne mora nužno biti sportski i sve češće to nije, ali coach (trener) može trenirati svaki tim, ali ne na isti način i ne baš sa istim ciljem. Naravno, za to su mu potrebna specifična znanja. U tom smislu coaching je nova profesija.
Još uvijek ćemo se saplitati o pojmove coach i mentor koji označavaju nešto slično, ali ne i isto. Oboje i treniranje i mentorstvo su procesi koji omogućuju i individualcima i korporativnim klijentima da postignu svoj puni potencijal.

Razlika izmedju treniranja i mentorstva je u tome što mentorstvo podrazumijeva da individua slijedi put jednog starijeg i mudrijeg kolege koji ima veliko znanje i iskustvo, sa ciljem da bi mu to otvorilo vrata u taj svijet i omogućilo mu da se tamo snađe sa ciljem rješavanja problema koji je dobio da riješi, a treniranje (coaching) se ne izvodi općenito na osnovu direktnog iskustva trenera, osim ako trening nije fokusiran na specifične vještine. To znači da coach pomaže drugima da poboljšaju kvalitet svojih života i postignu svoje ciljeva. U tom smislu coach (čit: kouč)
- pomaže ljudima da sebi bolje postave ciljeve, te da ih dostignu,
- podstiče i ohrabruje svoje klijente da učine više negoli su sami namjeravali,
- pomažu svojim klijentima da se bolje fokusiraju na cilj kako bi ga što prije postigli,
- opskrbljuju klijente sa alatima, potporom i strukturom da postignu više.

Coaching je prilično sličan consulting-u, jer pomaže klijentu u implementaciji novih vještina, promjena i ciljeva. Također coaching uključuje i nekoliko principa iz treninga u sportu, kao što su rad u timu, kretanje ka cilju, biti najbolji. Međutim, različito nego u sportu, profesionalni coaching nije takmičenje zasnovano na principu dobiti/izgubiti. Umjesto toga usmjerenje je ka jačanju vještina klijenta, ali ne na pomaganju da pobijede druge u timu. To znači da se coach zalaže za pobjeda/pobjeda rješenja. Uz sve to, coach može biti i najbolji prijatelj, što je apsolutno poželjno, jer tada uistinu klijent ima profesionalca kome može vjerovati u svim aspektima privatnog i profesionalnog života.

Dakle, što je osnovna filozofija coachinga? Prosto rečeno, da mi ljudi otkrijemo što stvarno želimo, da to što želimo dostignemo što prije i lakše uz pomoć coach-a koji je stalno tu i koji nam hoće i može pomoći u tome.

Coach je najčešće potreban ljudima koji žele započeti neki biznis, ali i onima koji već rade u biznisu ili nekim institucijama, a iza sebe ne ostavljaju kvalitetne rezultate. Također, coach može naći svoje mjesto i kod onih ljudi koji su uspjeli u biznisu ili poslu, ali ih muče problemi kao što su: Hoću li biti tako uspješan i za 15 godina? Da li ja uopće radim ono što me najviše veseli? Da li sam tolerantan? Da li bi mi život mogao biti lakši i ljepši? Da li imam sve ono što najviše želim? U svemu tome može pomoći coach.

U Hrvatskoj postoje stručne osobe, životni treneri koje vam svojim znanjem i vještinama mogu unaprijediti kvalitetu života, pomoći riješiti dvojbu u kojoj se nalazite, probuditi pobjedničku snagu koja leži u vama.
Među prvim certificiranim Life Coaches (životnim trenerima) zasigurno je Life Coach Tatjana Divjak, autorica knjiga: Kako upravljati karijerom, Zagreb, 2006. i Kako ojačati samopouzdanje u 7 dana, Zagreb 2008. Gospođa Tatjana Divjak stalna je kolumnistica časopisa Lider.

Što se tiče metoda coaching-a one su primjenjive i u formalnom školovanju, naročito u završnim godinama studija i pri izradi doktorata, pa čak postoji i pojam dissertation coaching. I u Bolonja procesu se podstiče nastavnika da se povremeno ponaša kao coach, te bi i iz tog razloga trebalo raditi i na edukaciji nastavnika, bar u pogledu uvođenja novih metoda podučavanja i rada sa đacima/studentima.

Jadranka Lučić

----------------------------------------------------

Kako do uspjeha?

Naša bolja budućnost počinje vrijednim ciljem i jednostavnim planom. Kad stvorite vlastiti plan izuzetno je potrebna vještina (samo)discipline provedbe plana.
Glavna postignuća (najveći uspjesi) u životu započinju ovladavanjem MALIM vještinama.
Jedna od tih vještina je zauzeti PRAVILAN STAV (način razmišljanja). Bitno je da shvatite da vaše misli upravljaju vašim postupcima.

Dakle, ako mislite da nešto možete učiniti, vi ste u pravu. Jednako tako, ako mislite da nešto ne možete učiniti, opet ste u pravu. Odgovor, koji je stav pravilan (koji način razmišljanja vas vodi ka uspjehu) da biste postigli uspjeh u životu, nameće se sam po sebi. MORATE zauzeti pozitivan, optimističan stav da bi svoje snove i želje, pretvorene u odluke mogli ostvariti.

Nakon što ste donijeli ODLUKE, stvarate PLANOVE svojih daljnjih aktivnosti koje će dovesti do realizacije vaših CILJEVA.

Velika pomoć u ostvarenju ciljeva je unaprijed vidjeti, vizualizirati svoje ciljeve; radijalno razmišljati i intenzivno djelovati, imati entuzijazam (posvećenost) što će vam dati silnu energiju i motiviranost.

Naravno da cijelo to vrijeme svog djelovanja morate vršiti redovno praćenje rezultata vaših aktivnosti (monitoring) i u hodu uvoditi PROMJENE ukoliko uvidite da vaše aktivnosti ne daju zadovoljavajuće rezultate. Možda ćete trebati unaprijediti neke svoje vještine, steći novo znanje (svjesnost), promijeniti stavove, donijeti neke nove odluke nove planove...

Ako ne postižemo mjerljivi napredak u razumnom vremenskom roku, moguće je da su nam ciljevi premali. Teško je osjetiti zbuđenje, a time i visoku motiviranost zbog malih nagrada. Da biste poletjeli potrebna su vam krila koja ćete dobiti samo postavljenjem visokih ciljeva koji vam uzburkaju krv, podignu adrenalin i daju takvo uzbuđenje da vas jednostavno guraju ka uspjehu.

Dakle, još jednom, ako ne postižemo mjerljivi napredak u mjerljivom vremenskom roku tada je nešto pogrešno ili u našim ciljevima ili u izvršavanju (djelovanju) naših planova.

Veliko putovanje započinje prvim korakom. Napravite taj prvi korak!

Želim Vam uspjeh,

Jadranka Lučić

----------------------------------------------------

Kako do uspjeha 2

Odluka o promjenama je prvi praktični korak k uspjehu

Ako još niste odlučili napraviti svoj prvi korak k uspjehu ili ako ste u razmišljanju na koji način bi to učinili, predlažem da nastavite dalje s čitanjem ovog članka. Vjerujem da ćete pronaći onaj početni poticaj koji vam je potreban da zakoračite tamo gdje imate pravo biti, a to je - NA VRHU.

Vaš prvi korak treba biti: DONIJETI ODLUKU da želite uspjeh i da ćete učiniti sve što je potrebno da do uspjeha i dođe. Znači vi ste donijeli odluku da se ŽELITE PROMIJENITI. Vi želite učiniti promjenu na svim životnim područjima. Ili ste na nekim područjima već prilično uspješni, recimo imate uspješnu karijeru, ali vaš privatni, obiteljski život trpi, stoga ćete uvesti PROMJENE sagledavajući trenutnu situaciju s pogledom na željeni cilj: sreću, zadovoljstvo, zdravlje, vas i vaše obitelji.
Kad ste donijeli ODLUKU morate sačiniti PLANOVE provedbe rješavanja problema (ili uvođenja promjena). Planovi moraju biti napisani na papiru s TOČNIM DETALJIMA i posloženi po PRIORITETIMARJEŠAVANJA. Predlažem da budu izrađeni u UMNOJ MAPI jer vam tako radijalno posloženi daju nevjerojatno mnogo kreativnih ideja rješavanja problema ili uvođenja svih potrebnih promjena da možete ostvariti BILO KOJI CILJ koji si postavite.

Da biste kvalitetno realizirali planove, morate postaviti i TOČNE, DATUMIMA IZRAŽENE ROKOVE do kada te planove morate realizirati. Primijenite sve potrebne tehnike i alate koje će vam povećati učinkovitost, npr. Pravilo 80/20 (Paretov princip), što znači, da ćete 80 posto svog vremena utrošiti na 20 posto KLJUČNIH ZADAĆA (aktivnosti), a to će maksimalizirati vaš učinak (USPJEH).

Primijenite i metodu ABCDE gdje ćete svoje aktivnosti posložiti po stupnju PRIORITETA rješavanja. Npr. aktivnost A je ključna aktivnost koju MORATE izvršiti. Ako je više takvih aktivnosti koje morate izvršiti, tada ih posložite: zadatak A, A1, A2. B zadaća je aktivnost koju TREBATE učiniti, zadatak C je aktivnost koju bi BILO DOBRO da provedete. D aktivnost možete delegirati nekome (npr. iz obiteljskog kruga ili netko od prijatelja može preuzeti vašu obvezu izvršenja te aktivnosti). Zadatak ranga E i nije tako važan da li ćete ga izvršiti ili ne jer nije bitan i ne utječe na postizanje uspjeha.

Zatim se fokusirajte na izvršenje svom snagom, imajte (samo)disciplinu i USTRAJNOST uvijek imajući na umu svoj JASAN CILJ, vizualizirajte sve nagrade i dobrobiti koje čekaju vas, vašu obitelj i vaše prijatelje, gledajte sebe kao USPJEŠNU osobu, gledajte se kao POBJEDNIKA.

I još je nešto veoma važno za vaš uspjeh: imajte OSVIJEŠTENOST za nužno potrebnim kvalitetnim UPRAVLJANJEM VREMENOM. Vrijeme je dragocjeni resurs, sagledajte ga u dugoročnoj perspektivi jer u konačnici je to i upravljanje vlastitim životom, a onome tko je ovladao tom vještinom omogućava postizanje VRHUNSKIH ciljeva (uspjeha).

Želim vam uspjeh,
Jadranka Lučić

----------------------------------------------------

Aktivno slušanje

Velika je moć aktivnog slušanja. Dapače, toliko velika da ni najbolji govornik, ni važnost poruke (sadržaja razgovora) ne znače mnogo ukoliko na drugoj strani naiđemo na osobu koja ne sluša aktivno.

Da bi aktivno slušanje bilo ostvarivo moraju se zadovoljiti sljedeća četiri uvjeta:

1. Komunikacijski kod. Pod tim pojmom podrazumijevamo ne samo jezik kojim govorimo već i neverbalne znakove, geste, mimiku lica, stavove, ponašanje, etiku itd. Taj kod se razlikuje od osobe do osobe generiran činjenicom naših različitosti u stupnju obrazovanja, razlike specifičnosti poslovne struke (npr. komunikacijski kod liječnika, arhitekata, vojnika, strojara…), spolnim obilježjima, zavičajem, kulturnim posebnostima čak i zemljom u kojoj živimo.

2. Komunikacijski kanal kojim se razmjenjuju poruke od pošiljatelja do primatelja poruke.

3. Buka u komunikacijskom kanalu koja može biti mehaničke prirode ili to mogu biti govorne ili slušne mane. Dakle, buka mora biti otklonjena da bi bilo moguće aktivno slušanje.

4. Aktivno slušanje. Već i sama riječ, aktivno slušanje razumijeva našu svjesnu uključenost, pozornost, zainteresiranost, koncentraciju, da bi takvim odnosom polučili djelovanje komunikacijske ili nekomunikacijske naravi.

Poznajemo šest razina slušanja:

1. Odsutno slušanje

2. Kontaktno slušanje

3. Slušanje jednim uhom

4. Pravo slušanje

5. Komunikativno slušanje

6. Memorijsko slušanje

Od gore navedenih šest razina slušanja, samo se na tri razine ostvaruje aktivno slušanje.

1. Odsutno slušanje je ˝slušanje˝ kad smo tjelesno prisutni, a duhom i koncentracijom smo ˝negdje drugdje˝. Možda u mašti prolazimo još jednom jutrošnji ˝nesporazum˝ sa suprugom, jučerašnji sukob sa šefom ili razmišljamo što sve danas moramo obaviti, a već kasnimo…

2. Kontaktno slušanje je slušanje iz navike. Tako slušamo kada već po dosadašnjem iskustvu, pretpostavljamo što u nastavku (raz)govora slijedi, te ne obraćamo pozornost na (su)govornika već automatski odgovaramo. Obično se odgovori sastoje od nekoliko puta ponovljenog ˝Da…˝, ˝Aha…˝, ˝Mmmm…˝, ˝Hmmm˝. Mislim da je svatko od nas sudjelovao u takvoj ˝komunikaciji˝ bez obzira na kojoj strani bio: onog/one koji (ne)sluša ili onog/one koji/koja govori svoj monolog.

3. Slušanje ˝jednim uhom˝ se odvija kada istovremeno uz slušanje obavljamo još (po)neku radnju. Naravno, mi si tepamo, pa kažemo da smo ˝svestrani˝, brzi, sposobni da u isto vrijeme jel´te kvalitetno u razgovoru pratimo sugovornika (dapače, čak nam je prespor i nikako da dovrši tu započetu rečenicu ili misao, a mi u mislima već skačemo na šesnaestu, ili završavamo sugovornikove misli i rečenice; pa kad ionako znamo što je ˝jadnik˝ htio reći…).

Mogli bi i ˝dokazati˝ kako smo slušali (su)govornika reproducirajući dio onoga što smo čuli. Ali, rekoh dio, samo dio. I to samo posljednju rečenicu. Međutim, vi koji čitate ovaj članak znat ćete da se tu nije radilo o aktivnom slušanju već o sluhovnom pamćenju, a to je situacija kada se ˝uključi˝ naš sluhovni analizator, naš mali magnetofon.

4. Pravo slušanje je aktivno slušanje i ono podrazumijeva sposobnost odgovaranja na postavljena pitanja što znači da ste tada doista slušali sugovornika i promišljali što vam on svojim riječima iskazuje, poručuje, govori. Koncentrirali ste svoju pažnju na (su)govornika, na temu (raz)govora, bili ste subjekt u razgovoru.

5. Komunikativno slušanje rekla bih da je za razinu više na ljestvici aktivnog slušanja jer ste nakon obavljene komunikacije sposobni prenositi poruke i dijelove (raz)govora drugim osobama. To znači da ste aktivno i pozorno sudjelovali u komunikaciji jer imate sposobnost zapamćivanja razgovora.

6. Memorijsko slušanje je vrhunac aktivnog slušanja koje (po)neka osoba može ostvariti. Da bi ostvarili takvu kvalitetu slušanja, vaše slušanje mora biti vrlo pozorno s koncentriranom pažnjom na (raz)govor, kada vi ne samo da aktivno slušate već ˝upijate˝, razmišljate o predmetu razgovora i nakon toga, sposobni ste i sami odgovarati na pitanja, obrazlagati, zastupati i zagovarati predmet razgovora.

Nakon ove značajne teme o kojoj govori ovaj članak nameće mi se zaključak sam po sebi za sljedeću temu o kojoj bih vam voljela govoriti, a to je – razlozi neslušanja. Nadam se da ćete s nestrpljenjem očekivati sljedeći članak kojim ću pokušati otkriti razloge zašto nas ne slušaju (ili zašto mi ne slušamo druge osobe) te kako da takvu situaciju okrenemo u našu korist.

Praktikum: (Pro)cjena mog slušateljskog umijeća

1. U koju razinu slušanja bih svrstao/la svoj najčešći način slušanja?

2. Mogu li biti zadovoljan/na svojim slušateljskim umijećem?

3. Trebam li što promijeniti?

4. Kako ću to učiniti?

Jadranka Lučić

----------------------------------------------------

Umijeće slušanja i/ili slušateljsko umijeće

Kada kažemo da je slušanje umijeće, time automatski sugeriramo da ono zahtijeva (kao i sva ostala umijeća koja kroz život steknemo) potrebno znanje i svjesni trud da na tome radimo. Rezultat će biti upravo recipročan našem uloženom znanju i trudu.
Možemo reći i slušateljsko umijeće kada ćemo razumijevati da je riječ o valjanom poznavanju i razumijevanju poruka koje putem (raz)govora svakodnevno razmjenjujemo. Te poruke koje primamo ili odašiljemo razgovorom mogu biti otvorene, iskrene, ˝ispravno kodirane˝ i tada će biti i razumljive, no mogu biti i prikrivene, ˝zakrabuljene˝ da ne kažem lažne kada ćemo poruku morati znati odgonetnuti. Doduše i mi sami smo, ponekad, pošiljatelji, a ne samo primatelji negativnih i prikrivenih poruka.

Iz toga proizlazi da je kvalitetna komunikacija ˝dvosmjerna ulica˝ po kojoj istovremeno spretno ˝vozi˝ više (su)govornika koji su u vrijeme odvijanja razgovora i govornici i slušatelji. Da ne bi dolazilo do ˝sudara˝, kao i na prometnicama, potrebno je poštivati određena pravila govorenja, ali i slušanja. Za to su nam potrebna nova znanja i vještine pa bi bilo poželjno upisati i edukacijski tečaj koji bi nas osposobio za kvalitetnu retoriku, ali i naučio nas umijeću slušanja.
Nažalost, prevladava neosviještenost o značaju važnosti komunikacijske vještine, a usudila bih se reći i podcjenjivanje od strane pojedinca (˝Smiješno, što ja tu imam učiti, pa valjda sam dovoljno pismen, a znam se fala Bogu i razgovarati, nisam mutav˝). Naravno, i ozračje u društvu uzima svoj danak, mediji, stanje u školstvu itd., no to su ˝priče˝ za neki drugi članak.

Da bi razgovor iznjedrio sve mogućnosti, da bismo ostvarili ciljeve (raz)govora, te da bi i ona druga strana razgovor okarakterizirala uspješnim, moramo zadovoljiti potrebne kriterije i kao govornik, i kao slušatelj. Izazovi s kojima ćemo se suočiti kao slušatelj nalaze se ˝u nama˝ podjednako kao i u izvanjskim razlozima.

Evo nekih ˝razloga˝ i razloga neslušanja:
- Nezanimljivost teme (predmeta) razgovora. Jednostavno vam je dosadno jer sugovornik priča i vi za to marite ˝k´o za lanjski snijeg˝.
Moguća rješenja: ˝potražiti spas˝ u promjeni teme, iskoristiti izgovor da nemate vremena jer upravo baš žurite zubaru, skrenuti pozornost sugovornika s teme na atraktivnog prolaznika/prolaznicu, pobjeći ˝glavom bez obzira˝, ima još nekih al´su kažnjiva. Šalim se. Sukladno (ne)prilici izaberite rješenje koje neće povrijediti osjećaje (su)govornika, ali će i vama dati zadovoljavajuću mogućnost (ne)sudjelovanja u daljnjem razgovoru.

- Tjelesno i emocionalno stanje slušatelja. Sigurno je da se nećete moći s jednakim žarom ˝baciti na slušanje˝ ako vas boli noga (ili ruka, kao mene), vraćate se od zubara, tužni ste jer je vaš kućni ljubimac bolestan, vaše dijete, koje je u pubertetu (opet) je napravilo izgred u školi, vi ste u menopauzi (muž vam je u klimakteriju bez obzira na znanstvene tvrdnje), na faksu vam ˝ne daju potpis˝…

Moguća rješenja: pokušati pronaći prave riječi i opisati kako se trenutno osjećate, zamoliti za razumijevanje, sudjelovati u razgovoru (aktivno slušati) koliko vam to dopušta trenutno tjelesno i psihičko stanje, a za nastavak razgovora dogovoriti neki drugi termin. Ako je u pitanju neodložni poslovni razgovor, procijenite svoje snage, dajte sve od sebe da asertivnim ponašanjem ukažete na situaciju u kojoj se nalazite, pokušajte svoje obveze delegirati kolegi koji će to ˝odraditi˝ jednako kvalitetno kao i vi. Samo ostanite smireni i pribrani te će se naći i najbolje rješenje.

- Predrasude, sindrom ˝čitanja misli˝, stereotipi, pogrešne predodžbe, procjene, pogrešne prosudbe, negativni stavovi i sl. Sve što ima konotaciju da mi unaprijed stvaramo mišljenja, uvjerenja, stavove, unaprijed donosimo sudove ne dajući si priliku da neopterećeno, čista srca i uma, najprije (po)slušamo (su)govornika. Slušanju prilazimo nepotrebno (i štetno!) opterećeni. Ponekad te negativnosti usmjeravamo prema predmetu razgovora, ali često i prema sugovorniku.

Moguća rješenja: imati pozitivna životna uvjerenja, promisliti o svojoj životnoj ˝filozofiji˝, preispitati stavove, mišljenja i uvjerenja u svjetlu novih spoznaja što ih svakodnevno usvajamo, mijenjati sebe, ako i gdje god je to potrebito. Stjecati nova znanja i vještine upravo na taj način da steknemo umijeće slušanja drugih osoba. Ljudi su fantastične ˝riznice znanja˝ samo ih treba znati (i htjeti!) (po)slušati. Negdje sam pročitala (ili možda čula) vrlo mudru rečenicu: ˝Ne slušate stvarno svojeg sugovornika ukoliko niste spremni na to da vas ono što ste čuli promijeni˝. Što kažete na to?

- Teškoće u komuniciranju, buka u komunikacijskom kanalu, izvanjski, zvučni (šumni) ometajući faktori, jezična nerazumljivost (narječje, dijalekt), ometajuća brzina govora, monoton i jednoličan glas govornika, govorne i slušne mane, neusklađeni govor tijela, mimika lica, geste i grimase koji kod slušatelja stvaraju zabunu i odbojnost.

Zatim, ritam slušanja je daleko brži od ritma govora što kod slušatelja stvara ˝dodatno slobodno vrijeme˝ za mozak slušatelja te zbog toga slušatelju pozornost može skrenuti u mnogim drugim pravcima. Stoga, ˝budite budni˝ cijelo vrijeme (raz)govora i svjesno kontrolirajte svoje misli, ne dozvolite im da isprazno lutaju.

- Narušavanje kvalitete slušanja manipulacijskim ˝igrama˝ kada slušatelj vođen dvojbenom odlukom da sluša iz razloga da bi ˝omeo˝ govornika, narušio (su)govornikov kredibilitet, istaknuo sebe na račun druge osobe, ˝pozivao na dijalog˝, a u stvarnosti priželjkivao sukob. U prilici slušanja, destruktivnim upadicama želi dominirati situacijom, ili barem ˝minirati˝ govornika, a ima i slučajeva kad se ˝osebujna ˝ ličnost otme kontroli pa se može čuti bogat ˝repertoar˝ psovki i uvreda. U ovu grupaciju pripadaju i osobe pod utjecajem više od 0,5 promila alkohola u krvi (ovisno o stupnju podnošenja alkohola i ˝karakteru veseljaka˝).
Za rješenja ˝ovakvih slučajeva˝ potražiti savjet stručne osobe – psihologa, psihijatra.

Ovo nisu svi mogući razlozi neslušanja. Ima ih još mnogo, mnogo više. Ovdje nisu uvrštena ni sva moguća rješenja, kao ni sva najbolja rješenja. Ovo je samo jedan ˝ilustrativan˝ članak kojim Vas želim motivirati na Vaša daljnja promišljanja.

Jadranka Lučić

----------------------------------------------------

Upravljanje vremenom je ključno za uspjeh

Da bi ostvarili VRHUNSKI USPJEH prema kojemu ste odlučili krenuti, nužno i neophodno vam je
OSVIJESTITI potrebu za kvalitetnim UPRAVLJANJEM VREMENOM. Na stranicama ovog Portala nalaze se izvorna znanja Modela univerzalne izvrsnosti - MUI u kojem postoje kvalitetne metode, tehnike i alati za rješavanje bilo kojeg problema s kojim se u životu i poslu možete suočiti, što znači da i izazov kvalitetnog upravljanja vremenom možete u vrlo kratkom vremenu savladati primjenom Modela.

No ako se još niste odlučili za takav pristup, već želite sami pokušati riješiti problem, predlažem vam da za početak sačinite SWOT analizu Upravljanja vremenom, koja će vam pokazati točno trenutno stanje svih vaših resursa, ali će istodobno pokazati i prema kuda trebate krenuti da bi riješili bilo koji problem, pa i problem (ne)kvalitetnog upravljanja
vremenom. Istodobno vi ćete vidjeti koje su vaše jake strane, a gdje ste ˝tanki˝, gdje trebate uložiti dodatne napore.
Obvezno u svoj život uvedite metodu DNEVNOG PLANIRANJA VREMENA. Najbolje bi bilo da večer prije, razmislite i posložite DNEVNI RASPORED DJELOVANJA (aktivnosti) za idući dan, fokusirajući se na PRIORITETE koje uvijek morate imati na umu.

Također bih vam predložila da u svoj život uvedete DNEVNIK RADA kroz koji ćete (ako ga budete ažurno vodili) u svakom trenutku znati što je učinjeno, na koji način je učinjeno, što još je potrebno učiniti, na koji način ćete to učiniti, do kojeg roka izvršenja itd. Vjerujte, sve izgleda drugačije kada se ˝stavi na papir˝, pa kad se još uobliči u smislenu cjelinu; nasuprot prepuštanja da sve ostane ˝u glavi˝, pouzdavajući se da mi znamo što nam je činiti u svakom trenutku.

Uz dnevni planer i dnevnik rada, bilo bi dobro da ponekad bacite pogled i na kalendar, te označite sve aktivnosti koje ćete u skoroj budućnosti morati obaviti. Sve te buduće aktivnosti odmah po saznanju za njih, upišite u svoj ROKOVNIK.

I još nešto što morate OBVEZNO OSVIJESTITI, a to je SVJESNOST da jedan dan ima 24 sata, od čega oduzmite vrijeme za noćni san i odmor. Preostalo vrijeme koje ste budni i aktivni raspodijelite po (gore spomenutim) prioritetima, ne radeći ono što je hitno već ono što je BITNO (za postizanje konačnog vašeg cilja, a to je USPJEH).

Da biste postigli najbolje rezultate, ali i da ne odustanete prije no što ti rezultati počnu stizati jer ne možete očekivati da ćete se jedan dan pridržavati planskih razmišljanja i djelovanja, a drugi dan - rezultati su već postignuti. Ne, vi se kroz DUŽE vremensko razdoblje morate disciplinirati na provedbu NOVOG, PROMIJENJENOG načina razmišljanja i postupanja, bolje rečeno PROMJENE koje ste učinili u svom razmišljanju i djelovanju moraju vam postati NAVIKA, a navika se stvara tako da se često puta ponavlja jedan te isti način, bilo razmišljanja, bilo postupanja.

Ima još načina na koje si možete olakšati put prema USPJEHU, ali o tome ćemo drugom prilikom.
Ono što sada od vas očekujem i želim je, da usvojite jednu od najuspješnijih metoda kretanja k uspjehu o kojoj je slavni Winston Churchill rekao:
˝NIKAD, NIKAD, NIKAD, NIKAD, NIKAD NEMOJTE ODUSTATI!˝

Želim vam uspjeh,
Jadranka Lučić